Svečanost - sv. Martin, proglašenje nematerijalnog kulturnog dobra
- Detalji
- Objavljeno: Utorak, 29 Listopad 2019 18:34
Zagreb, 25. listopada 2019.
Svečanost u povodu upisa Hrvatske tradicije slavljenja svetog Martina biskupa u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske – Listu zaštićenih kulturnih dobara održana je u petak na Katoličkom sveučilištu u Zagrebu. Predlagatelji zaštite su Kulturni centar sveti Martin i općina Dugo Selo, a uz njih, nositelji su još 22 grada, naselja ili općine diljem Hrvatske. Svečanost su priredile predsjednica Kulturnog centra sveti Martin i prorektorica Katoličkog sveučilišta Ines Sabotić te Antonija Zaradija Kiš, znanstvena savjetnica pri Institutu za etnologiju i folkloristiku. Grad Korčula dionik je ovog Rješenja o zaštiti, a nositelj zaštite za područje Grada Korčule je Turistička zajednica Grada Korčule. Tijekom predstavljanja, istaknuta je posebnost Korčule; naime, iako u samom gradu nema svetišta posvećenoga svetom Martinu, pučka tradicija štovanja izuzetno je jaka. Naglašena su dva obilježja – naviještanje svečevog spomendana pjevanjem kolende – Pisme sv. Martina u malim skupinama gradskim ulicama na vižiju, uz obavezno –„ Hoćemo li čekat?“- te čašćenje pjevača, u kojemu posebnu ulogu ima obredni kruh lojenica. U par kilometara udaljenome Žrnovu, sveti Martin zaštitnik je župe i patron župne crkve na Mratinskoj glavici. O posebnostima slavljenja na Korčuli govorila je kustosica Gradskog muzeja Korčula Sani Sardelić, a malo korčulansko izaslanstvo na svečanosti u Zagrebu, potpomognuto pjevačima Društva zagrebačkih Korčulana „Sveti Martin“ na kraju programa zapjevalo je i Pismu sv. Martina. Na domjenku su posebno bile poslužene lojenice, koje su za ovu prigodu pripremili učenici i nastavnik Ante Skokandić Ugostiteljskog praktikuma Srednje škole Petra Šegedina, po starom receptu obitelji Jeričević iz Korčule. Tvrtko Zebec, znanstveni savjetnik pri Institutu za etnologiju i folkloristiku te predsjednik Povjerenstva za nematerijalnu kulturnu baštinu pri Ministarstvu kulture istaknuo je značaj proglašenja štovanja svetog Martina nematerijalnim kulturnim dobrom RH, te mogućnost hrvatske inicijative u svrhu daljnjeg proglašenja na međunarodnoj razini, uz sudjelovanje Mađarske i Francuske, mjesta rođenja i smrti svetog Martina.
