- Detalji
Protekla godina, obilježena pandemijom Covid-19 virusa i epidemiološkim mjerama koje su reducirale posjete i rad djelatnika u zatvorenom, poslužila je gotovo idealno za pregled i zaštitu nepokretnih ostataka kulturne baštine diljem otoka Korčule. Naime, terenskim pregledom (rekognosciranjem) ostvaruju se uvjeti za buduće arheološko istraživanje. Njime se utvrđuje postojanje, položaj i zatečeno stanje u svrhu zaštite i prezentacije lokaliteta.
Nezaobilazni lokaliteti na otoku Korčuli su gradine i gomile, kojih brojimo više od četrdesetak, a njihovo postojanje dosta iznenađuje lokalno stanovništvo. Posljedica toga su česta pitanja upućena arheolozima poput: ''Kakva je to hrpa kamenja?'', ''Mogu li uzeti taj kamen za meju??'' i sl. Ovim prikazom htjeli bismo lokalnoj zajednici, kao najboljem čuvaru vlastitog nasljeđa, pružiti saznanja o jednom dijelu kulturnog bogatstva otoka.
- Detalji
Korčulanska gimnazija utemeljena 1954. Imala je niz vrsnih profesora, a među njima i veliku humanisticu i sjajnu profesoricu hrvatskog jezika i književnosti Miru Svoboda. Njen pedagoški rad u školi ostavio je svakako neizbrisiv trag u životima i sjećanjima mnogih učenika.
Rođena je 30. listopada 1914. a umrla je 17. studenog 2008. u Korčuli.
Evo jednog sjećanja iz prve generacije korčulanske gimnazije (1954. -1958.) .
Opširnije: Kako pamtimo i kako se sjećamo profesorice Mire Svoboda
- Detalji
Osvrti domaćih autora objavljeni u dnevnim novinama nakon Drugog svjetskog rata govore o naporima koje su lokalna zajednica i državna služba za zaštitu spomenika ulagali u građevnu obnovu, rekonstrukciju i adaptaciju korčulanskih spomenika. Frano Klisura u novinskom članku Uređenje grada i historijskih spomenika, objavljenom u Slobodnoj Dalmaciji, 4075/1958, Split, 1958., izvještava o aktivnostima SSRNH, Turističkog društva i drugih ustanova u Korčuli na području zaštite kulturnih spomenika. Konzervatorski zaštitni radovi obavljali su se na kuli Zakrjan. Njeno krunište bilo je oštećeno u Drugom svjetskom ratu. Sredstva je osigurao Konzervatorski zavod u Splitu. Kula je spomenik kojeg je trebalo očuvati.
U članku Frana Klisure Uredit će se kuća Marka Pola i Kaštel Marka Pola bit će pristupačan posjetiteljima iz 1958. najavljuje se građevna obnova kuće Marka Pola i uređenje stalne izložbe o njemu.
Opširnije: O UREĐENJU STALNE IZLOŽBE O MARKU POLU 1958.GODINE